Ibimenyetso byakwereka ko umuntu agufitiye ishyari n’icyo wakora
![]() |
Please Contact me on+250 783 494 542 |
Ishyari ni ikintu kigaragara mu mibanire y’abantu, aho umuntu ashobora kugirira mugenzi we ishyari kubera intambwe yateye mu buzima, impano afite, cyangwa amahirwe yamugwiririye. Ishyari umuntu akugirira rishobora kukugiraho ingaruka mbi niba utabashije kubimenya no kubicungira hafi.
Ibimenyetso byakwereka ko umuntu agufitiye ishyari
-
Anenga buri kintu cyose ukora
- Iyo umuntu agufitiye ishyari, akenshi ahora agutuka cyangwa akuvuga nabi, kabone n’ubwo waba wakoze neza. Ntazigera agushima cyangwa ngo akwifurize ibyiza.
-
Akunyura inyuma akuvuga nabi
- Umuntu ugufitiye ishyari ntazagaragaza urwango rwe ku mugaragaro, ahubwo azajya akuvuga nabi mu ibanga, agashaka kukwangiriza izina cyangwa gusebya ibyo ukora.
-
Arishima cyane iyo wagize ibibazo
- Iyo wagize ibyago cyangwa ibibazo, umuntu ugufitiye ishyari aba ameze nk’unyuzwe n’ibyago byawe. Ashobora no kugerageza kubikwirakwiza no kubishyigikira.
-
Aragukopera cyangwa agashaka kugusiga inyuma
- Hari abantu bafite ishyari bagukopera ibyo ukora, ariko aho kukwiyegereza bakagushyira hasi, kugira ngo wumve ko udakomeye cyangwa bakiyitirira ibikorwa byawe.
-
Yanga kukubona uteye imbere
- Iyo ubashije gutera imbere, aho kukwifuriza ishya n’ihirwe, umuntu ugufitiye ishyari ararakara, akumva ko atakwihanganira iterambere ryawe.
-
Ahamya ko ibyo wagezeho ari amahirwe gusa
- Umuntu ugufitiye ishyari ahora avuga ko ibyiza ufite wabibonye ku bw’amahirwe, atari ukubera imbaraga zawe cyangwa ubuhanga bwawe.
Icyo wakora mu gihe hari umuntu ugufitiye ishyari
-
Iragiza Imana cyangwa usengere uwo muntu
- Ishyari ni ikibazo cy’imbere mu muntu, kandi ubundi igisubizo cyiza ku bibazo by’imibanire ni ugusaba Imana imbaraga zo gukomeza gukora ibyiza.
-
Komeza gukora neza kandi wihagararaho
- Ntugakomeze gutekereza ku bantu bagufitiye ishyari, ahubwo jya ukora ibikunezeza kandi bikugirira akamaro.
-
Irinde kumena amabanga yawe ku muntu wese
- Hari abantu batakagombye kumenya buri kintu kuri wowe. Uko ubaho, ibyo utekereza, n’imishinga yawe byose ntibigomba kuba ibanga rusange.
-
Hitamo inshuti nziza
- Inshuti nziza ni izikwifuriza ibyiza, zikagushishikariza gutera imbere aho kukugirira ishyari.
-
Ntugapfobye cyangwa ngo uhishe impano zawe
- Hari abahitamo guhisha impano zabo kubera ko abantu babagirira ishyari. Ishyari ry’abandi ntirikagukange, kuko ntacyashobora guhagarika umugisha wawe.
-
Wikihutira kwihorera
- Kwihorera cyangwa kwishora mu makimbirane n’abantu bagufitiye ishyari bishobora kukugiraho ingaruka mbi. Jya ubareka, kuko igihe kizagenda kigaragaza ukuri.
Mu gusoza, ishyari ni ikintu cyahozeho kandi kizahoraho. Niba hari abantu bagufitiye ishyari, ntibakaguteshe umutwe, ahubwo komeza inzira yawe. Ibikorwa byiza, ukwihangana, no guhitamo inshuti nziza bizagufasha gukomeza gutera imbere nta kibazo.
Antoinette NDACYAYISENGA
BScN candidate
Aho byavuye:
-
Salovey, P. (1991). The psychology of jealousy and envy. The Guilford Press.
-
Smith, R. H. (2008). Envy: Theory and research. Oxford University Press.
-
Harris, C. R. (2006). The evolutionary psychology of envy. In R. H. Smith (Ed.), Envy: Theory and research (pp. 267–285). Oxford University Press.
Comments
Post a Comment